Robotski lender koji je razvio Intuitive Machines bezbjedno je sletio na Mjesec 22. februara, postavši prva privatna letjelica koja je sletjela na Mjesec i prva američka letjelica koja je to učinila u više od pola vijeka.

Lender Nova-C, nazvan Odisej, sletio je u južnu polarnu oblast Mjeseca u 18:23. Eastern na misiji IM-1. Kontrolorima je trebalo oko 15 minuta nakon slijetanja da potvrde da primaju signal od lendera na površini, a u početku su dobili samo slab signal.

"Ono što možemo potvrditi, bez sumnje, je da je naša oprema na površini Mjeseca i mi prenosimo", rekao je Tim Crain, direktor leta Intuitive Machines za pokušaj sletanja. „Dakle, čestitam, IM tim.“

Intuitivne mašine su odložile sletanje za dva sata kako bi izvršile dodatnu orbitu oko Mjeseca. Kompanija je saopštila da je utvrdila da laserski daljinomeri na lenderu, ključni instrument koji omogućava precizno sletanje, ne rade kako treba. Kontrolori su učitali softversku zakrpu kako bi omogućili lenderu da umjesto njega koristi NASA Doppler lidar koji je prvobitno zamišljen da bude demonstracija tehnologije.

"U osnovi, to je primarni sistem koji pomaže u pružanju informacija o brzini i visini", rekao je Prasun Desai, zamjenik pomoćnika administratora NASA-e za svemirsku tehnologiju, za NASA-in teret tokom sletanja.

Odisej je poletio 15. februara na SpaceX Falcon 9, koji je letjelicu postavio na putanju ka Mjesecu. Nakon puštanja u rad za testiranje motora svemirske letjelice s tekućim kisikom i metanom, izvela je dva manevra korekcije putanje prije nego što je 21. februara krenula u nisku lunarnu orbitu.

Slijetanje privatno razvijene letjelice bilo je prvo na Mjesec. To je ujedno bilo i prvo meko slijetanje bilo koje američke svemirske letjelice na Mjesec od posljednje misije Apolla, Apolla 17, u decembru 1972.

Misija IM-1 prenijela je šest NASA-inih korisnih tereta kroz program agencije Commercial Luar Payload Services (CLPS). Korisni tereti sadržavaju razne demonstracije tehnologije, uključujući navigacijski Dopler lidar, navigacijski svjetionik, radiofrekventni mjerač rezervoara za gorivo i kameru za proučavanje prašina koje podiže motor lendera. Ostali NASA-ini tereti uključuju  laserski retroreflektor i radioastronomski instrument.

IM-1 je također nosio šest tereta koji nisu NASA. Columbia Sportswear je obezbijedila materijal identičan onome što koristi za neke od svojih jakni da testira njegovu upotrebu kao izolaciju za rezervoar za gorivo. Dvije kompanije, Galactic Legacy Labs i Lonestar Data Holdings, letjele su arhivama podataka na lenderu. Međunarodna asocijacija lunarnih opservatorija koristila je dvije male astronomske kamere. Umjetnik Jeff Koons obezbijedio je umjetničko djelo pod nazivom "Moon Phases" postavljeno na lender.

Najambiciozniji od ne-NASA-inih tereta bio je EagleCam, koji su napravili studenti na Embry-Riddle Aeronautical University. EagleCam je dizajniran da bude izbačen iz lendera tokom njegovog konačnog spuštanja, dostižući površinu ispred lendera i snimajući prizemlje lendera.

Tri privatne misije su pokušale sletjeti na Mjesec prije IM-1 i sve su propale. U aprilu 2019., sletanje Beresheet, koje je izgradila Israel Aerospace Industries za izraelsku organizaciju SpaceIL, srušilo se pri svom konačnom spuštanju na površinu Mjeseca kada je jedna od njegovih inercijskih mjernih jedinica pokvarila, uzrokujući „kaskadu resetiranja“ u avionici svemirske letjelice koja je isključila glavni motor.

U aprilu 2023., HAKUTO-R M1, lender koji je razvila japanska kompanija ispace, također se srušio na svom konačnom prilazu Mjesecu. Kompanija je utvrdila da je ugrađeni kompjuter zanemario informacije o visini sa senzora dok je lender prolazio preko ruba kratera, misleći da je senzor pokvaren, što je dovelo do zaključka da je lender bio na površini dok je još bio pet kilometara iznad njega.

Astrobotic, koji je takođe dobio nagradu NASA CLPS, lansirao je svoj lender Peregrine 8. januara na prvoj ULA raketi Vulcan Centaur. Međutim, lender je pretrpio curenje pogonskog goriva nekoliko sati nakon poletanja, za šta Astrobotic vjeruje da bi moglo biti uzrokovano neispravnim ventilom koji je bio pod pritiskom i eksplodirao rezervoar. Curenje je natjeralo Astrobotic da odustane od pokušaja slijetanja, a Peregrine je izgorio u atmosferi kada se vratio na Zemlju sedmicu i po nakon polijetanja.