Pristup portalu

Pretraga

Ko je Online

Ko je na web-stranici: 161 gostiju i nema prijavljenih članova

Vremenska prognoza

 
 

Socijalni mediji

Share This

Follow Us

JAMES WEBB TELESKOP

Na ovoj slici iznad gledate u 10 milijardi dolara vrijednu vremensku mašinu (Time mashine),koja će nas odvesti na putovanje do same granice univerzuma. James Webb teleskp će nam pokazati svemir onakvim kakav je izgledao prije 100-250 miliona godina poslije Velikog praska. Da,da dobro ste pročitali!

Dobit ćemo uvid u to kako je nastala prva galaksija, I najvažnije od svega imat ćemo bolji uvid I razumijevanje kosmosa. James WEBB je najveći I najsofisticiraniji teleskop ikada napravljen.

Za razliku od  teleskopa Hubbla, James Webb je 100 puta jači i složeniji. Za njegovu izradu utrošilo se oko 30 godina mukotrpnog rada koji se na kraju I isplatio.Lansiran je tačno na Božić 25.12.2021.godine. Dok pišem ovaj tekst sada(28.12.2021.) iz sjedišta Astronomskog društva Polaris, James Webb putuje na svoju destenaciju daleko od planete Zemlje I negdje početkom Juna 2022.godine će biti djelimično pušten u funkciju. Ne mogu vam opisati nestrpljenje koje ja I svi astronomi u svijetu čekaju kada Webb pošalje prve podatke I slike na Zemlju.

Bitno je spomenuti da je JW lansiran iz Francuske Gvineje I da ga je na putovanje ponijela fenomenalna Ariane 5 raketa Francuske svemirske agencije, a bitno je naglasiti I to da je James Webb  projekat ESA-NASA svemirskih agencija. Teleskop je superteškaš od skoro 2,5 tona težine, a promjer ogledala sastavljenog iz 18 dijelova I presvučen zlatom je 6,5m, za razliku od Hubblea koji je imao prečnik ogledala samo 2m.

Još jedan korak naprijed u odnosu na Hubblea je da će Webb doslovno biti parkiran u La Grangeovoj tački između Sunca I Zemlje gdje se gravitacija ovih objekata poništava. Ovo će biti pomak ako sve bude u redu I bez kvarova, međutim u slučaju ozbiljnih problema nema načina da se napravi neki popravak jer će teleskop biti previše dislociran I van domašaja letjelica  sa Zemlje.

Ako sve ipak bude u redu Webb će djelovati u vrlo uskom području svemira u odnosu na kompletan obim jer će biti usmjeren u jedno područje prividne veličine površine tri Mjeseca, ali u tako malenom području će moći izučavato desetine milijardi galaksija.

Po čemu je James Webb toliko različit od drugi teleskopa?

Ono što možemo vidjeti sa Zemlje su milioni zvijezda na noćnom nebu, planete, galaksije, magline I mnoga druga astronomska tijela, ali svemir nije ograničen samo na vizuelna promatranja.

On je dom I raznim frekvencijama ,infracrvenim zrakama, gama zrakama, x-zrakama, Ultraljubičastim zrakama, mikrotalasima I naravno radio talasima. Ljudsko oko ima jako ograničen spektar promatranja. Primjer tome je da, kada promatramo neku galaksiju ili maglinu u dubokom svemiru vidimo samo crno bijelu sliku. Da bi smo vidjeli sliku u boji ne bi smjeli trepnuti bar 45 minuta, što je u biti nemoguće.

Medjutim ono sto nam daje pravi uvid u kosmos su elektromagnetni talasi. Opet ću napomenuti važnost Hubble teleskopa koji je kroz svoj vijek postojanja donio toliko znanja I razumijevanja Univerzuma, od Mjeseca pa do najudaljenijih galaksija I velikih maglina a koristio se uglavnom optičkim promatranjem I ultraljubičastim talasima. Za razliku od Hubbla, James Webb teleskop je uglavom infracrveni teleskop I  ima kompletnu opservatoriju gotovo svih spektara talasnih dužina kao te će moći baciti pogled gdje do sada niko pa I famozni Hubble nije uspio.

Dakle infracrveni talasi imaju veću dužinu od elektromagnatnih talasa a Univerzum je pun regija koje sadrže zvjezdanu prašinu koja je ključna za formiranje planeta, zvijezda,galaksija itd.

Upravo ta zvjezdana prašina je vidljiva kroz infracrvene talase I omogućit će uvid u postanak universuma. Kako? Uzmimo za primjer da kada promatramo nebo iznad nas puno zvijezda mi gledamo u prošlost. Na primjer zraci sunca je potrebno 8 minuta da dodje do Zemlje, tako da u Sunce sa Zemlje gledamo uvijek u prošlost. Zamislite sada koliko su daleko zvijezde od Zemlje tako da u nebo uvijek gledamo u prošlost. Zato  James Webb teleskop nosi drugi naziv a to je “vremenska mašina”.

Nama ostaje da sačekamo 6 mjeseci do novih saznanja o našem univerzumu.

EMIR TANOVIC