Pronalazak planete u nastanjivoj zoni oko Proksima Kentauri nama najbliže zvijezde poslije Sunca

 

 

Astronomi su koristeći ESO teleskope i drugie instalacije pronašli jasne dokaze da planeta kruži oko nama najbliže zvijezde nakon Sunca, Proksima Kentauri. Ovaj dugo traženi svijet, imenovan Proksima b, kruži oko svoje “hladne” crvene zvijezde svakih 11 dana i njena temperatura je pogodana za održanje tekuće vode na njenoj površini. Ovaj stjenoviti svijet je malo masivniji od Zemlje i najbliža nam je egzoplaneta – i to može biti najbliži mogući dom za živa bića izvan Sunčevog sistema. Rad koji opisuje ovo prekretno otkriće će biti objavljeni u časopisu Nature 25. augusta 2016. godine.

This artist’s impression shows a view of the surface of the planet Proxima b orbiting the red dwarf star Proxima Centauri, the closest star to the Solar System. The double star Alpha Centauri AB also appears in the image to the upper-right of Proxima itself. Proxima b is a little more massive than the Earth and orbits in the habitable zone around Proxima Centauri, where the temperature is suitable for liquid water to exist on its surface.

Umjetnička impresija površine planete Proksima b, Izvor: ESO/M. Kornmesser

This chart shows the large southern constellation of Centaurus (The Centaur) and shows most of the stars visible with the naked eye on a clear dark night. The location of the closest star to the Solar System, Proxima Centauri, is marked with a red circle. Proxima is too faint to see with the unaided eye but can be found using a small telescope.

Izvor: ESO/IAU and Sky & Telescope

Nešto više od četiri svjetlosne godine udaljeno od Sunčevog sistema leži crveni patuljak koji je imenovan Proksima Kentauri, jer je najbliža zvijezda Zemlji, osim Sunca. Ova “hladna” zvijezda u konstelaciji Kentaur odaje premalo svjetlosti da se vidi golim okom i leži u blizini mnogo svjetlijeg binarnog sistema zvijezda zvijezda poznatog kao Alpha Kentauri AB.

Slika ESO 3,6 metarskog teleskopa sa slikama Proksima Kentauri (desna) i Alfa Kentauri AB binarnog sistema (desno)

Slika ESO 3,6 metarskog teleskopa sa slikama Proksima Kentauri (desna) i Alfa Kentauri AB binarnog sistema (desno), Izvor: Y. Beletsky (LCO)/ESO/ESA/NASA/M. Zamani

U prvoj polovini 2016. Proksima Kentauri je redovno posmatrana sa HARPS spektrografom na ESO 3.6-metarskom teleskopu na La Silla opservatoriji u Čileu i istovremeno je praćena od strane drugih teleskopa širom svijeta. Ovo je bilo dio kampanje “Blijeda crvena tačka”, u kojoj je tim astronoma predvodvođen od strane Guillem Anglada-Escudé, sa Queen Mary Univerziteta u Londonu, bio u potrazi za malim pomicanjem naprijed i nazad zvijezde koje bi bilo uzrokovano gravitacijom potencijalno prisutne planete.
Kako je ovo bila tema vrlo rasprostranjenog javnog interesa, napredak kampanje je od sredine januara do aprila 2016. godine javno dijeljen na https://palereddot.org/ i putem društvenih mreža. Izvještaji su praćeni brojnim tekstovima stručnjaka širom svijeta.

Guillem Anglada-Escudé objašnjava pozadinu ove jedinstvene potrage: “Prve naznake moguće planete su primijećene još 2013. godine, ali podaci nisu bili mnogo uvjerljivi. Od tada smo naporno radili da bi dobili dodatna posmatranja sa Zemlje uz pomoć ESO i drugih. Nedavna kampanja “Blijeda crvena tačka” je bila oko dvije godine u planiranju. “

Usporedba Obrite Proksima b sa dimentijama i orbitama u Sunčevom sistemu, Izvor: ESO/M. Kornmesser/G. Coleman

Usporedba Obrite Proksima b sa dimentijama i orbitama u Sunčevom sistemu, Izvor: ESO/M. Kornmesser/G. Coleman

Podaci iz kampanje “Blijeda crvena tačka” u kombinaciji sa ranijim posmatranjima na ESO opservatorijama i drugdje, otkrili su jasan signal istinski uzbuđujućeg rezultata. S vremena na vrijeme Proksima Kentauri se približava Zemlji brzinom oko 5 kilometara na sat – brzina ustaljenog ljudskog hoda – i povlači istom brzinom. Ovaj redovna učestalost promjene radijalne brzine ponavlja sa periodom od 11,2 dana. Pažljiva analiza rezultata sićušnih doplerovih efekata je pokazala da oni ukazuju na prisustvo planete s masom najmanje 1,3 puta većom od Zemlje, u orbiti oko 7 miliona kilometara od Proksima Kentauri – samo 5% od udaljenosti Zemlja-Sunce.

Grafik radijalne brzine (brzina kretanja prema i od Zemlje u ovom slučaju) Proksima Kentauri u funkciji vremena, Izvor: ESO/G. Anglada-Escudé

Grafik radijalne brzine (brzina kretanja prema i od Zemlje u ovom slučaju) Proksima Kentauri u funkciji vremena, Izvor: ESO/G. Anglada-Escudé

Guillem Anglada-Escudé komentariše uzbuđenje posljednjih nekoliko mjeseci: “. Stalno sam provjeravao konzistentnost signala svakog dana tokom 60 noći kampanje “Blijeda crvena tačka”, prvih 10 su bile obećavajuće, prvih 20 su bile u skladu s očekivanjima , a na trideseti dan rezultat je bio prilično konačan, pa počeli smo izradu naučnog rada! “

Usporedba Proksima Kentauri za drugim objektima u svemiru, Izvor: ESO

Usporedba Proksima Kentauri sa drugim objektima u svemiru, Izvor: ESO

Crveni patuljci kao što je Proksima Kentauri su aktivne zvijezde i mogu varirati u svojoj aktivnosti na način koji upućuje na prisustvo planete. Da bi eliminisao tu mogućnost, tim je pratio pažljivo promjenu svjetlosti zvijezde tokom kampanje koristeći ASH2 teleskop na San Pedro de Atacama Celestial Explorations Observatory u Čileu i mreži teleskopa  Las Cumbres Observatory. Podaci radijalne brzine uzeti kada je dolazilo do izbačaja mase na zvijezdi su isključeni iz konačne analize.

Iako Proksima b orbitira mnogo bliže svojoj zvijezdi nego Merkur u Sunčevom sistemu, i sama zvijezda je daleko manje sjajna od Sunca. Kao rezultat Proksima b leži unutar nastanjive zone oko zvijezde i predpostavlja se da ima površinsku temperaturu koja će omogućiti prisustvo tekuće vode. Uprkos umjerene orbite Proksima b, uslovi na površini mogu biti pod snažnim uticajem ultraljubičastih i baklji X zraka od zvijezde – daleko intenzivnije od iskustava na Zemlji pod uticajem od Sunca.

Dva odvojena rada diskutuju o naseljivosti Proksima b i njene klime. Nađeno je da se postojanje tekuće vode na planeti danas ne može isključiti i, u tom slučaju, ona može biti prisutana na površini planete samo u najsunčanijim regijama, ili u području na hemisferi planete sa koje je uvijek okrenuta zvijezdi (sinhronizovana rotacija) ili u tropskom pojasu. Rotacija Proksima b, jaka radijacija od strane njene zvijezde i historija formiranja planete čini klimu sasvim drugačijom od one na Zemlji i malo je vjerovatno da Proksima b ima godišnja doba.

Izvor: Digitized Sky Survey 2 Acknowledgement: Davide De Martin/Mahdi Zamani

Izvor: Digitized Sky Survey 2
Acknowledgement: Davide De Martin/Mahdi Zamani

Ovo otkriće će biti početak daljih opsežnih posmatranja, kako sa sadašnjim instrumentima tako i sa sljedećom generacijom gigantskih eleskopa, kao što je Europski ekstremno veliki teleskop (E-ELT). Proksima b će biti glavna meta za potragu za dokazima o životu na drugim mjestima u svemiru. Isto tako Alfa Kentauri sistem je cilj prvog pokušaj čovječanstva da putuje u drugi zvjezdani sistem, projekt Starshot.

Guillem Anglada-Escudé zaključuje: “Mnogo egzoplaneta je pronađeno i još mnogo će biti pronađeno, ali u potraga za najbližim potencijalnim analogom Zemlji i uspjeh u tom poduhvatu je iskustvo koje se desi jednom u životu za sve nas. Priče i napori mnogih ljudi su se okupili u ovom otkriću. Ovaj rezultat je i priznanje za sve njih. Slijedi potraga za životom na Proksima b… “

Prevod i prilagodba: Anes Krečo prema http://www.eso.org/public/news/eso1629/

Izvor: ESO